Zaustavite gradnju na poluotoku Pelegrin, na otoku Hvaru – pomozite učiniti Pelegrin Nacionalnim

Poluotok Pelegrin, na zapadnom ‘vršku’ otoka Hvara, jedno je od najljepših i još uvijek većim dijelom nedirnutih mjesta hrvatske obale. Njegova su prirodna i kulturna bogatstva od jedinstvene i monumentalne važnosti za Republiku Hrvatsku i čovječanstvo.

Poluotok Pelegrin nikada ranije nije bio parceliziran niti urbaniziran, a dom je brojnim vrstama flore i faune kojih nigdje drugdje nema. Na polutoku Pelegrinu se nalaze jedinstvena arheološka nalazišta iz neolitika i brončanog doba - u Markovoj špilji i drugim manjim špiljama, te u uvalama Vela Garška, Duga i Parja. Tamo su grobne gomile iz prapovijesnog doba, 'lokve' i njive koje su vjerojatno već bile kultivirane u brončanom dobu, ili čak u neolitiku. Drevne staze koje povezuju sjeverne uvale s uvalom u kojoj je grad Hvar, sačinjavanju dio prastarog plovidbenog puta koji je povezivao antičku Grčku s obalom Italije. Znanstvenici su već pokazali da je znameniti predsokratovski filozof Ksenofan ovim putem morao proći na svojim putovanjima. Autorica ove peticije namjerava pokazati da je i veliki grčki filozof Platon morao putovati ovim putem tijekom svoja tri putovanja na Siciliju, kad je išao posjetiti tamošnjeg tiranina Dionizija I, te kasnije njegovog nasljednika Dionizija II, pokušavajući ostvariti svoj ideal pravedne države

Planovi za ‘razvoj’ poluotoka Pelegrina prijete uništenjem ovog jedinstvenog kulturnog i prirodnog blaga. Ti su planovi ne samo izdaja interesa javnosti i građana Hrvatske, već predstavljaju i direktno kršenje zakonskih i moralnih obveza dužnosnika grada Hvara da zaštiti ovaj jedinstveni prirodni rezervat i arheološka nalazišta. Prostorni plan Hvara prerađuje se sada tako da uključi gradnju golf igrališta na Pelegrinu. To je potpuni fijasko, gledano iz geološke, hidrološke i ekološke perspektive. Isti planovi na Pelegrinu predviđaju ekskluzivno luksuzno odmaralište, što je upravo suprotno preporukama stručnjaka koji predlažu koncept održivog razvoja i revitalizacije otoka Hvara.

Prostorni planovi za općinu Hvar iz 1992. već su predlagali Pelegrin za zaštitu u kategoriji "značajnog krajolika". No, ovaj prijedlog nekim čudom nije došao do nadležnih organa vlasti, a lokalni dužnosnici ga nastavljaju ignorirati! Korumpirani dužnosnici lokalnih vlasti, zajedno s pohlepnim investitorima, zagovaraju i pošto-poto nameću iskorištavalački koncept ‘razvoja’ za Pelegrin i cijeli Hvar, tražeći vlastiti profit i kratkoročni probitak. Zato namjerno ignoriraju mogućnosti održivog razvoja otoka Hvara i koncept kulturnog i ekološkog turizma. Pritom također krše, ignoriraju i zanemaruju zakonske propise Republike Hrvatske, kao i principe demokratskog odlučivanja.

Kako kaže Đana Fio, predsjednica udruge Eko sunčani otoci Hvar: "Uz Dubrovnik i Split koji su od 1979. na listi Svjetske kulturne baštine, Hvar je 1987. na Genovskoj deklaraciji uvršten u Mediteransku listu 100 povijesnih mjesta od zajedničkog interesa. U zadnjim godinama, međutim, svjedoci smo da sve ono što se uspjelo očuvati kroz stoljeća, bezobzirno se napada i kako se sada mijenja slika Grada Hvara i otoka toliko da će uskoro biti neprepoznatljiv. Prostorni planovi koji se izrađuju za otok izbjegavaju poštivati zakon koji je donesen još 2004. prema kojima se za otok koji ima više upravnih jedinica (općine i gradovi) donosi prostorni plan na razini otoka. To je jedino razumno jer je otok kao i brod povezan i jedinstven u svojoj izoliranosti od kopna...Otok Hvar već sada u sezoni ima problema s opskrbom otoka vodom jer je nedostatan dotok vode s kopna... Zbrinjavanje otpada je još u početnoj fazi . Usprkos tome se prostorni planovi donose bez ikakvih razvojnih studija, zemlja se otkupljuje po malim cijenama a zatim prenamjenjuje. Stvaraju se ogromne turističke zone na najplodnijim djelovima otoka. Za cijeli otok Hvar trenutni prostorni planovi koji se prihvaćaju bez obzira na nezadovoljstvo stanovnika predviđaju preko 50.000 ležajeva uglavnom u apartmanskim naseljima. Ulazi se i u predjele netaknute prirode koja je od davnina čuvana, među ostalim u Pelegrin na kojemu su ostaci rane neolitske kulture prozvane Hvarska jer je jedina te vrste na Mediteranu. Uz obale se nalaze dva zaštićena antička brodoloma. Uvala Pelegrinska je jedna od najbogatijih uvala morske cvjetnice, Posidonie oceanice, vrela života u moru ( 1m2 proizvede 16-20 m2 kisika). Uvala Vela Garška je pod stoljetnom vegetacijom od koje je veliki dio endemskih zaštićenih vrsta. Tu obitava veliki broj ptica (među kojima i dosta zaštićenih vrsta) obzirom da postoji i Vela i Mala Lokva koja osiguravaju pitku vodu. Međutim nasilno se ulazi prostornim planovima u to područje bez obzira na već pokrenut postupak proglašenja parkom prirode i značajnim krajolikom. Također se planira na tom području uz hotele i ležajeve u apartmanima golf teren koji je smrt otoku bez vode. Isto tako se planira golf teren na području općine Sućuraj tako da bi zajedno s preizgrađenošču ugušili i nepovratno uništili otok. I gradska jezgra grada Hvara se devastira dizanjem katova na hotelima koji su prvi red do mora a što se ne može raditi u nijednom gradu koji ima ikakvu povijesnu i arhitektonsku vrijednost, a što je s Hvarom itekako slučaj. Planira se izgradnja marina i lučica za oko 3200 vezova a obzirom na nepoštivanje zakona i nedorečenost istih vezano uz zaštitu od zagađenja."

Nasuprot danas nesrazmjerno poticanih aktivnosti hotelijerstva i restoranskog ugostiteljstva, stručnjaci i autori knjige ‘Otok Hvar’ (Matice Hrvatske: Zagreb, 1995) preporučuju drugačiji put revitalizacije otoka Hvara: konzerviranje vitalnih resursa, striktnu zaštitu prirodnih dobara i spomenika kulture, zaštitu mora i obale, diverzifikaciju ekonomskih aktivnosti, obnovu tradicionalnih izvora zapošljavanja (poljoprivrede, ribarenja, brodarenja, starih zanata i trgovine, razvoj uslužnih djelatnosti i čiste, male industrije).

Zbog njegove dokazane ekološke, povijesne i kulturne važnosti na poluotoku Pelegrinu se ne smiju graditi nikakvi "turistički kapaciteti" niti golf igrališta. Poluotok Pelegrin mora ostati javno dobro, dostupno javnosti kao prirodni i kulturni rezervat. Bilo kakav pokušaj ‘razvoja’ i gradnje na bilo kojem dijelu poluotoka Pelegrina u turističke svrhe je neprihvatljiv.

Poluotok Pelegrin treba proglasiti nacionalnim parkom i / ili zaštićenim rezervatom prirode. Uvale Vela Garška, Duga i Parja, špilje, plodne livade, grobne gomile i prapovijesne 'lokve' na Pelegrinu treba staviti pod striktnu i trajnu zaštitu. Park posvećen ovakvoj vrsti održivog kulturnog i ekološkog turizma biti će ponos Republike Hrvatske i njenih građana. Služit će i međunarodnoj zajednici kao primjer dalekovidnosti, mudrog i pravovremenog odlučivanja obzirom na održivi razvoj i zaštitu prirodnih i kulturnih resursa.

Engleska verzija peticije: http://www.gopetition.com/petitions/stop-development-plans-on-pelegrin-peninsula-hvar-croatia.html